univerzitet, tehnološki transfer, model tehnološkog transfera
Abstract:
Svugdje u svijetu visokoškolske organizacije su nosilac tehnološkog razvoja koji svoju punu primjenu nalazi u sektoru poslovnih sistema, a bez kojih jedna zemlja teško da ima ikakvu budućnost. O vezi sistema naučno-istraživačkog rada sa poslovnim sektorom u bivšoj SFRJ napisane su brojne knjige i urađene mnoge studije. Kako pak danas premostiti veliki jaz koji vlada između najvećeg broja visokoškolskih ustanova (VŠU) i poslovnog sektora, skrojenog u dvije vrlo jednostavne riječi – tehnološki transfer (TT) nije ni-malo lako ?! Rad analizira institucionalne, političke i organizacijske faktore koji oblikuju kapacitet Bosne i Hercegovine za prijenos znanja s Univerziteta na privatni sektor, s posebnim naglaskom na inovacijske kapacitete i funkcionisanje sistema visokog obrazovanja. Fokus je stavljen na izazove koje tranzicijska i postkonfliktna BiH ima u izgradnji funkcionalnog i učinkovitog nacionalnog inovacijskog sistema. Eksperiment s razvojem naučno-tehnoloških i tehnoloških parkova (TP) u BiH, izuzev TP Intera u Mostaru, nije dao opipljivije rezultate, a ni centri za tehnološki transfer na VŠU u rangu univerziteta ili fakulteta ne daju nadu za bolje sutra. Gradske, kantonalne i regionalne razvojne agencije i razni projektni biroi s manje-više uspjeha rade svoj posao čak i bolje od onih koji bi trebali biti kreatori razvoja novog i njegovog transfera ka poslovnom sektoru. Kroz projekat RTIT (EU Interreg: RTIT>>Knowhow Communities for Accelerating Research, Technology and Innovation Transfer in the Danube Region) u kojem učestvuje i Univerzitet u Zenici, autori ovog rada istražuju koje su to „manjkavosti“ sistema u prethodnih 30 godina, jasno akceptirajući nove poslovne okolnosti – da velikih sistema-koncerna više nema u BIH ali da imamo i rapidan porast „proizvođača znanja“ – VŠU. Autori identificiraju temeljne prepreke u institucionalnom dizajnu zemlje, među kojima su ključne: prevelika fragmentacija obrazovnog sistema, nedostatak strateškog planiranja, ograničeno finansiranje istraživačkih aktivnosti i slab razvoj industrijskih klastera. Na primjeru modela Bavarske i njene organizacije TT kao i savremenih razvojnih modela i aktera ukazano je na potencijalne načine kako BiH može i pored svih manjkavosti doći do koliko-toliko održivog sistema TT.
Cite as:
Darko Petković, Džafer Dautbegović, Emir Đulić, Raza Sunulahpašić, Marina Jovanović (2025) Značaj tehnološkog transfera i uloga visokoškolskih organizacija u njegovoj realizaciji. Quality 2025 (S. Jašarević, editor), ISSN 1512-9268, Neum, B&H, 3-5 June 2025., pp. 287-298
DISCLAIMER: Professional – scientific papers published in Conference proceedings are published in the original. Papers were reviewed by members of the Scientific Committee. Authors are responsible for technical and linguistic correctness of the text. WARNING: This is an open access publication which means that all content is freely available without charge to the user or his/her institution. Users are allowed to read, download, copy, distribute, print, search, or link to the full texts of the articles in this journal without asking prior permission from the publisher or the author. This is in accordance with the BOAI definition of open access. The greatest possible effort is put to ensure that the Proceedings are complete and accurate, but it does not imply any warranty or liability. The authors and publisher have no obligation or responsibility to any person or entity in connection with any damage or loss due to the information published in the Conference Proceedings.
